Listopad 2015.

Beskompromisna kritika suvremenosti (ili kako prevladati kapitalizam?)

Posted in FILOZOFIJA, Život za jednokratnu upotrebu, ŽIŽEK tagged , at 11:22 am autora/ice Magičar

SLAVOJ ŽIŽEK: Život za jednokratnu upotrebu (The Disposable Life)

Za Slavoja Žižeka slobodno se može reći da je uspio u onome čim se bavi, pa čak i po ‘kriterijima’ ovoga današnjega, nekritičkog vremena. Svima vama zainteresiranima za, kako sâm Žižek ironično kaže – ‘usrane knjige’, ovaj suvremeni filozof, k tomu još i ‘brat po mlijeku’ s ovih naših prostora, itekako mora biti poznat. Nitko od današnjih filozofa ne snalazi se tako dobro u javnom prostoru kao on, a da pritom svojom iznimnom pronicivošću nastavlja pogađati bolna mjesta bolesnog tkiva društva. Možda društvo kao društvo i nije bilo, niti će ikada biti zdravo. Ako odista počiva na jednoj tako sumanutoj ideji poput ‘volje za moći’ kako i može biti zdravo? Valja nam jedino naučiti razlikovati ‘bolja’ od ‘gorih’ mjesta u njemu; pa barem to, ako već ništa drugo, promrmljat ćemo poput Žižeka kiselo u bradu i okrenuti se pregledavanju na desetke filmića/klipova s You Tube-a u kojima je glavni akter upravo ovaj bard suvremene europske misli. (Moj prijatelj, s kojim s vremena na vrijeme ‘žižekujem’, kreirao je YouTube channel s odabranim izvacima Žižekovih misli; možete mu pristupiti na ovoj adresi: https://www.youtube.com/channel/UCjOC9XIqPn8iprpieN5pAiA ; zasada, tu je samo jedan filmić, ali, prema obećanju, uskoro bi se trebao početi puniti i drugim ‘izvacima misli’ ovog beskompromisnog kritičara suvremenosti…)

I tako je to, nakon što se pokazalo da su ideologije 20. stoljeća ‘iscurile u prazno’, na koncu konaca, nama današnjima posve je razumljivo da svaka ideologija nužno završava ‘curenjem u prazninu’, tko je još spreman povjerovati u postavku da će nam jednoga dana svima biti dobro? Čovječanstvo će najvjerojatnije svršiti onako kako predviđa Biblija, ali na način, da upotrijebimo nenadmašne riječi Georgesa Bataillea za Hegela u novom kontekstu – ‘nesvjesna koliko je zapravo bila u pravu’; jednostavno, satrt će samo sebe ‘uslijed vlastitih grijeha’ i to će upravo izgledati kao da je Bog, osobno, došao na njihovu naplatu. Dovoljno je spomenuti svrhu/misiju današnje ‘fantomske države’ koja žari i pali Bliskim istokom (kojoj ću izbjeći kazati ime kako na ovaj blog ne bih navukao ljude kojima on stvarno nije namijenjen) i koja se, prema jednom uglednom američkom profesoru, ogleda u tome, pazite – da svijet pripremi za sudnji, završni dan ovoga svijeta – pa da lagano zadrhtite zbog osjećaja da doista živite u Posljednjem dobu čovječanstva… Ali stvari nisu baš tako ochkamovski jednostavne. Na ovom mjestu, možemo se prisjetiti slavnih Hölderlinovih stihova koje je volio Heidegger: „U onom opasnom uvijek raste i ono spasonosno“; u filozofskom smislu, to znači da uvijek postoji mogućnost da u posljednji trenutak čovječanstvo izbjegne svoju propast i igra se nastavi… Kada će čovječanstvo svršiti svoju ‘velevažnu’ misiju na zemlji, tim pitanjima se, zapravo, ne trebamo pretjerano zamarati, a toga je svjestan i Slavoj Žižek. Trebamo samo biti okrenuti sadašnjosti te, u svojstvu filozofa ili pjesnika/književnika, spremno naleći na bolna mjesta društva; ako slijedimo Houellebecqa još ćemo i ‘jako pritisnuti’! A Žižek to radi s takvim manirom da ga čak i u Americi obožavaju! Osim što je vjerojatno najpopularniji filozof na YouTubu, gost je sveučilišta diljem svijeta među kojima, slobodno to možemo reći, prednjače upravo ona američka.

Na ovom mjestu postavlja se pitanje: je li moguće, pa da u Americi (a pod tim terminom u ovom tekstu misli se na Sjedinjene Američke Države) danas odista postoje (mladi) ljudi koji vjeruju da se kapitalizam može prevladati? I zašto se to uopće „moramo zapitati“? Zato što je prevladavanje kapitalizma, kao jedno od gorućih pitanja opstanka čovječanstva u cjelini (premda ne i za one koji u njemu uživaju) u posljednje vrijeme postalo i jedno od ključnih tema Žižekove filozofije. Pored svega toga, on, kao ‘klasificirani komunist’ ili ‘radikalni ljevičar’, kako sâm sebe voli nazivati, ipak je on, k tomu, i jebeni lik s ovih naših, slavenskih prostora, koji kao da su još uvijek u potrazi za društvenim uređenjem koje bi ih preporodilo. Socijalizam to nije učinio, kapitalizam još manje, pa budućnost ostaje otvorena… Ali da se razumijemo, Žižek nikada neće zagovarati nekakav povratak na ‘staro’, na ‘socijalizam’ i ‘komunizam’ koje smo već iskusili… Činjenica je da ni on u ovom trenutku ne vidi rješenje, tu se misli za neko prihvatljivo društveno uređenje, ali zato se u svezi njega neprestano i grozničavo pita… I samo zbog tog nastojanja, Žižek bi nam trebao biti simpatičan.

S druge strane, meni je nepojmljivo da se i (mladi) Amerikanci to isto pitaju! Da su zainteresirani za prevladavanje nečega što je Americi, budimo pošteni, donijelo svu tu silnu ekonomsku moć i epitet svjetske velesile, a usput i ‘iskaznicu’ ‘svjetskog policajca’, ‘pasioniranog borca protiv terorizma’ i sl.? Ako ćemo pravo, Amerika kao Amerika, postoji upravo zahvaljujući tom golemom kolanju kapitala, sveprožimajućem, ubiquitous kapitalizmu, toj, tko zna kojoj po redu reinkarnaciji ideje ‘volje za moći’; stoga, nećemo pogriješiti, i nije nešto novo, ako kažemo da je sama Amerika dijete kapitalizma, odnosno čisti nusprodukt ideje širenja tržišta, iako se, u doba njenog nastanka, stvari nisu nazivale tim imenima. Zbog toga mi je pomalo nemoguće zamisliti da postoji netko u Americi (a tu ne mislim na ‘svježe’ doseljenike iz Europe) tko bi imao ista nastojanja kao Žižek. Čast rijetkim i istinskim anarhistima poput Johna Zerzana koji bi vjerojatno razjebali sve, uključujući tu i neka druga ‘civilizacijska dostignuća’ poput, primjerice, jezika…

Isto tako, priznajem da su mi se nastojanja određenih američkih mislilaca da utječu na ‘stanje svijeta’, a koja su usmjerena prema sveopćem boljitku čovječanstva, oduvijek činila pomalo licemjernima. Vjerojatno je to zato što su svoje stavove izricali s, meni previše naglašene, pozicije pripadnika politički utjecajne nacije, a što Amerika nesumnjivo jest. Naravno da tu svoju nemuštu, pomalo rezigniranu, i po svemu sudeći, neopravdanu strelicu kritike odapinjem na mislioce poput Noama Chomskog koji se, i pored primjesa anarhizma u svojim stavovima, političkim pitanjima bavi s pozicije profesora jednog uglednog, ali ipak, američkog sveučilišta… Uostalom, nešto slično zamjera mu i John Zerzan. U američkom kulturnom miljeu, po tom pitanju puno mi je draži jedan Sean Penn koji zbog svog ‘otvorenosrčanoga’, lijevoga političkog usmjerenja, počinje otvoreno trpjeti i u svom poslu (premda se radi o praznoglavom glumačkom pozivu)… Navodno, za snimanje novih filmova sve manje poziva stiže mu iz američkih filmskih studija…

Slavoj Žižek nema tih problema. Zahvaljujući tomu, on se može baviti problemima koji otvoreno pritišću današnje društvo. I nekako se čini da je posljednjih godina njegova kritika kapitalizma dosegla svoje blistave vrhunce. Uvjerite se i sami! Pred vama je odabrani YouTube filmić/klipić – a kako bi se drugačije Žižek ‘objavio svijetu’ – naziva The Disposable Life (što sam preveo kao ‘Život za jednokratnu uporabu’) u kojem slovenski filozof sa svojim već legendarnim, i čak simpatičnim, a opet neizbježnim, tikom trljanja nosa raspravlja o tome „kako je danas sve postalo ‘potrošna roba’ te kako danas sve mora imati svoju svrhu i korist (trzišnu, kapitalnu) da bi uopće u društvu ‘opstalo i bilo vrijedno’“. Moram naglasiti da sam ovdje samo prenio riječi prijateljice koja mi je proslijedila link na video.

I nemojte misliti da su umjetnička područja izuzeta od ove kritike!

37 komentara »

  1. aleksandranm said,

    volim. ćekaj ima dobar Lešek na Zoksteru

      • aleksandranm said,

        ps. nadam se da ne zameraš na Kolakovskom. ako ti se ne sviđa, izbriši.pozz

      • Magičar said,

        Kolakovski je odličan, ‘ideologije i simboli nisu važni’, pa opet nekako utječu na nas… Kolakovski se ‘hrvao’ s demonima dvadesetog stoljeća, a Žižek će s onima dvadeset prvog koji k tomu još uvijek nemaju jasno lice… 🙂

      • aleksandranm said,

        meni je fantastično to mišljenje koje je apsolutno identično sa onim kako ja vidim svet. bez lažne skromnosti, to su predavanja koja ja držim maturantima, samo sa manje simbola, pojednostavljeno, naravno (predajem književnost u srednjoj školi) to neko sumiranje i razlaganje sveta u kome živimo koje nipošto nije komplikovano. ja napr.Hegela, Kanta ništa ne razumem (probala)

      • Magičar said,

        Jedino – kako kome, @aleksandra; nekome je dovoljno muku svijeta objasniti jednostavnim riječima (to vrijedi za većinu ljudi), a nekome su potrebne akrobacije uma da bi došao na isto… 🙂 Priznajem, ja spadam u potonju skupinu! A zamisli samo jednog Joyca kako se hrvao s time… 🙂

      • aleksandranm said,

        ne verujem Ti. Volimo istog pisca. A kod njega je sve golo, do kostiju (mislim na Uelbeka)

  2. bornaija said,

    Dozvolit ću si primjetiti da voliš Žižeka kao i novi roman Roberta Perišića 🙂

    • Magičar said,

      Da, baš tako, borna, a zaboravio si i Hoellebecqa! I svi su oni na svoj način ‘nervozni na današnjicu’… Moram primijetiti da sam i ja sam ‘nervozan na današnjicu’ čim još uvijek mogu napisati jedan ovakav tekst… 🙂 U tvom svemiru riječi, pak, oduvijek mi se činilo da nije bilo nikada takve ‘nervoze’… Moje željeno stanje za budućnost!

      • Arnela said,

        Odlicno magicaru! Zizek je genijalan psihoanaliticar… Najteza stvar na svijetu je biti spontan, skoro nemogucim…Stvari pocinju hipokrizijom pa onda sama hipokrizija otvara prostor za autenticni projekt…čitav povijesni razvoj temelji se na toj izjavi…S.Zizek.

      • Magičar said,

        Uh da, draga arnela, rane hipokrizije prekrivaju mi lice, naravno da ju je nemoguće izbjeći… Ima nešto u tom Slovencu (ja ga nekako smatram našim) što me ne ostavlja mirnim, premda nisam ‘potpunoma njegov’! A ovo što ga spominješ kao psihoanalitičara, to valjda imamo zahvaliti njegovom Velikom Učitelju – Lacanu :), dakle, on ima drugog Velikog Učitelja, pa i odatle moje nepotpuno prianjanje uz njegovu misao… Ali stvarno, ne znam nikoga drugog tko bolje filozofira od njega u ovom ‘mrtvom kutu’ ili ‘žutoj pjegi’ današnjice…

  3. Rinat Dasaev said,

    On možda jest psihoanalatičar društva u cjelini , ali koliko sam skužio iz njegovih obraćanja javnosti on nikako i nikada nebi volio biti psihoanalitičar ,ono da mu pojedinci dolaze i pričaju svoje baljezgarije, toga se doslovno grozi , jer kako kaže za njega su slično kao i za Bukowskog ljudi ,barem velika većina prilično dosadni kao i njihovi životi. Znači Žižek nikada neće biti Freud.

    • Magičar said,

      Dakako, @Rinate, Žižek neće biti Freud, i u potpunosti se slažem sa ovim što je napisala arnela! Dobra zamjedba da su mu ljudi dosadni kao Bukowskom! 🙂

  4. arnela said,

    da, istina , njemu je 90% ljudi dosadno…zvuči šokantno ali meni potpuno razumljivo…naglasila sam da je psihoanaltičar upravo zbog toga što mi se sviđa ta njegova psihoanaltička teorija Lacana. Ne teži on biti Freud, on prvenstveno koristi psihoanalizu radi razumijevanja identiteta kroz književnost, film, ideologiju, popularnu kulturu, ekonomiju…Magčaru, preporučujem ako već nisi pročitaj “Gledanje iskosa”…kako nas iskošen uvid uvodi u mnoga važna pitanja….
    E, s njm bi volila popiti kavu!!!:)))

    • Magičar said,

      Već sam proguglao i vidim da je Gledanje iskosa njegova knjiga iz 1991. u kojoj je već počeo s tim svojim psihoanalitičarskim pristupom… Da, s njim se čak i može popiti kava, jedino, ako ga Srećko Horvat ne bude previše svojatao za sebe dok je u Zg-u… 🙂

  5. Livia Less said,

    Jako lijepo napisan post. I meni je Žižek blizak, ali samo iz intervjua i novina i s tv- a.

    • Magičar said,

      A ja sam napisao, Livia, da nam mora biti barem simpatičan… 🙂 Ni ja nisam ništa čitao od Žižeka, osim nekolicine tekstova, uglavnom pratim filmiće s YouTube-a… 🙂 To je novi način objavljivanja filozofa svijetu… pa tako ovaj tekst i nije nikakav osvrt na njegov rad, tek skretanje pozornosti… Ne privlači me dovoljno da bih nešto od njega pročitao, ali mi je strašno zanimljiv kad naiđem na neki njegov filmić… Ovaj posljednji mi je sjajan i poslužio mi je kao povod da nešto napišem… I naravno da sam pritom, po svom starom običaju, skretao s teme… 🙂

      • bornaija said,

        Ne znam jesi li pogledao The Pervert’s Guide to Ideology, ako jesi, a onda je ovo preporuka drugima koji vole Žišku. Može se kupiti stream s neta ili DVD, i jasno, primijeniti ona nelegalna metoda – torrent 🙂

      • Magičar said,

        E pa da, borna, na taj film sam potpuno zaboravio, neizbježna referenca na Žiška, nisam ga gledao, ali nakon svega, očito morat ću! 🙂

  6. arnela said,

    sad smo te zatrpali prijedlozima dragi magičaru…:) možda bi najbolje bilo da mi ovdje sami oformimo filozofsko-magijski teatar pod tvojim vodstvom, s podnaslovom “Samo za lude magičare”…:))) s tim da smo dovoljno emancipirani kako to Žižek predlaže….

    • Magičar said,

      Samo naprijed, arnela, filozofiranja i spekuliranja meni nikada dosta! 🙂

  7. Rinat Dasaev said,

    Postoji i Pervert’s Guide to Cinema. Oba su izvrsni. Upravo zbog takvih stvari ga zovu “Elvis filozofije”. Iako ga onda oni tobože ozbiljniji filozofi špotaju da je to cirkusiranje ,ja mislim da on to radi odlično i da tako približava filozofiju i sociologiju širim masama.

    • Magičar said,

      “Elvis filozofije”! To je u duhu vremena. Rinate! Ozbiljno filozofirajući, eto, moraš i po potrebi glumit budalu, a što Žižek izvrsno radi… 🙂

  8. sara said,

    Bok! Postoji li neki način kako vas se može kontaktirati (tipa mail)? 🙂

  9. saschaein said,

    Tako je, možemo reći da je Žižek uspio u onome čime se bavi, ali, čime se on to bavi, tu se ne bismo mogli složiti. Društvo jeste bolesno, a je li Žižek zdrav, ne znamo. Ili, opet, ne bismo se složili oko tog ni da li smo svi mi ostali zdravi.

    Ono što predviđa Biblija? Hm. Šta je Apokalipsa!? Mesija? Vrijeme? Kairos? Bog? Tornada ili Subota? Puno je pitanja.

    Za Hajdegera i za čovjeka u ontološkom predrazumijevanju (Tu-Bitka) najgore se već desilo, jer čovjek vremenuje iz budućnosti. Čovjek maši kroz egzistenciju, a tamo gdje pogađa (u Sadašnjost) i nije više čovjek pa su tako one najbolje (ne)stvari nepovredive. Nema frke što se kraja tiče, završiće tek ružni snovi.

    A kad kažemo ,,čovječanstvo” govorimo o našoj predstavi zapadnog čovjeka, svijet ljudski je mnogo veći.

    Žižek jest’ simpatičan. Ponekad, ili često, ili mi se tako čini, i kako kome, koristi neukusne katkad riječi ili pojmove i takođe, psuje često.

    Takođe, ako je ,,vrijeme” kosmičko ili neko drugo za nestanak nacionalnih država, razumljivo je to što se dešava u svima njima, viši je uzrok, u vezi s tim i svijest čovjak. Ni ove države nisu skoro nikad ili baš nikad bile potpuno sjajne. Ne znam to što se dešava da li je dobro, naravno. I šta je Dobro?

    Slušajući i ovo predloženo Žižekovo, slažem se, dobro on to kritikuje savremenost i lijepo ga je slušati. No, gdje su Dobro i Lijepo kod prvih filosofa osnivača Evrope kakvu imamo danas ili je nikako nemamo? Ili, drugim riječima rečeno, kao da treba još nekih dubljih objašnjenja o problemima koji se dešavaju? Svijet čisto intelektualan takođe je problematičan jer nema Ljubavi, vezivnog tkiva, nema smirenja, sistem vrijednosti pomjeren i uvijek žurba u pogrešnom smijeru. Tamo gdje se dešavaju suštinske promjene, tu će malo ko šta reći, a manifestovanje kroz ove današnje probleme nam je manje više jasno i bez Žižeka.

    Naši pojmovi više ne označavaju kako valja. Pa i umjetnost. I bilo šta, Ljepotu, Ljubav, Dobro, Svrhu, Vrlinu, Pravdu, Sudbinu…

    • Magičar said,

      Briljantan komentar na Žižeka, @saschaein! Dakako, kad sam napisao da je uspio u tome čime se bavi, to sam mislio polusarkastično, čak sam razmišljao da stavim navodnike… Ali definitivno, jedan je od rijetkih filozofa kojemu ovakva postmoderna klima odgovara za filozofiranje… Mislim da je već dobio naziv ‘YouTube filozof’…

      I sve ovo što si napisao itekako stoji. To ja nazivam ‘dubljenjem do istine’ (izraz sam preuzeo od Michela Houellebecqa). Pogotovo me pogađa rečenica “Naši pojmovi više ne označavaju kako valja.” Nešto je doista krenulo krivo po čovječanstvo, to nas sve očito prožima, možda i s katastrofalnim posljedicima, ali to ne možemo znati sve do kraja… Čini mi se da je i Derrida u sve to upetljao svoje prste sa svojom obeshrabrujućom dekonstrukcijom, kao i prethodno Nietzsche s nihilizmom…

      Kad sam napisao da će svijet svršiti kako predviđa Biblija, tu sam mislio na ono ‘rekao sam ti’, jednostavno, mi smo vrsta koja živi po svojim označiteljima, stvari imenujemo i dajemo značenje kako mi to hoćemo, tako sebi sve objašnjavamo svojim pričama od kojih je tek jedna biblijska… Drugim riječima, o nekoj objektivnosti tu nema riječi…

      Doista, Sascha, pišeš o onome što svi drugi izbjegavaju (i stil ti postaje sve izbrušeniji), a tu uključujem i sebe, možda i zato što nam ponestaje riječi otkako su se naši označitelji, kako si odlično primijetio, okrenuli protiv nas…

      Ovo što sam napisao i nije ništa drugo doli kratki opis dekonstrukcije, međutim, ja u njoj uporno slutim i pozitivan aspekt, neku vrst slobode i otvorenosti prema davanju značenja svijetu koji nas okružuje, a koji neće strašno obvezivati, osim odgovornosti za sreću i zdravlje svih ljudi… Ali tu već postajem previše romantičan! 🙂

      • arnela said,

        …ma Žižek je presimpatičan, njega prvo treba shvatiti neozbiljno a tek kasnije ozbiljno..:) tome on teži, jer umjetnost je da ozbiljnu poruku preneseš kroz šalu.. Filozofi ionako nemaju naviku davati odgovore na “važna” pitanja, nego ta pitanja analiziraju, ispituju ono što već svi znamo…Znači nije važno jesmo li mi dobri ili loši nego što podrazumijevamo pod tim kada kažemo da je netko dobar ili loš…To je zanimacija filozofa…:)

      • Magičar said,

        odlično si ovo primijetila, arnela: filozof se bavi time što mi/netko podrazumijevamo pod nečim, a ne što to zapravo jest. To isto čini i matematika, samo što su njoj u fokusu odnosi među stvarima, a ne same stvari…
        I ovo za umjetnost sjajno si primijetila. Kada je čovjek suočen s prvoklasnim umjetničkim djelom danas, ne može a da se ne osmjehne… ta duhovitost, pogotovo suvremene, umjetnosti i jest ključna za njeno razumijevanje… a eto, sada ju imamo i u filozofiji! 🙂

  10. aleksandranm said,

    hm.pre neki dan sam se setila Deride. Gledala sam Kurosavin Rašomon (gledala sam ga kao devojcica i secala sam se samo kiše i nelagode) i pomislila kako je on autor dekonstrukcije, a ne Derida. Inače, ima još jedan frajer koji je zvezda yutuba, a maestralan je u filozofiji. Posebno što svesno igra na ikonografiju popularne kulture, šta god ona značila. Sad cu da ga linkujem

    širim temu…ili ne, šta znam

    • Magičar said,

      Ah znam ga, Michio Kaku, on je teorijski fizičar, ali naravno sklon filozofiji. Na neki način moraš biti sklon filozofiji, ako si teorijski fizičar danas… 🙂 Eh i sjetila si se Rašomona, strašan film, da ona kiša na početku koja pada po hramu… Jedino što nisam film povezao s Derridom, znam da se radnja tiče različitih interpratacija jednog te istog događaja i da je to Kurosawa maestralno izrežirao… Svejedno, lanci značenja su nepredvidive beskrajnosti… 🙂

  11. aleksandranm said,

    to beskrajno klizanje onačenog koje dovodi do apsurda koji dovodi do beskrajnog…koje dovodi do odsustva značenja…kao što kod Kurosave ne možeš da znaš, ni kad se film završi, ko je ubojica. Maestralno, a ipak tako minimlistički. Dobro jutro

  12. aleksandranm said,

    minimalistički.heh

    • Magičar said,

      Mislim da je jedino mogućnost davanja značenja bezgranična po sebi; ništa drugo! 🙂

      • aleksandranm said,

        i kad se oljušte sva značenja…šta ostaje ?

      • Magičar said,

        Za jedne sam život, a za druge ništa… Kojoj skupini pripadaš? 🙂

  13. aleksandranm said,

    p.s kako se uzme


Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: