Svibanj 2015.

S neoliberalizmom u rukavicama

Posted in Kapital u 21. stoljeću, PIKETTY, ZNANOST tagged , , at 9:36 am autora/ice Magičar

Thomas Piketty: KAPITAL U 21. STOLJEĆU

Ponovimo! Ljudi žele više no što im je potrebno kako bi se izdigli iznad drugih ljudi, premda, točnije je reći da to želi njihov um. ‘Volja za moć’ samo je ideja pored mnogih drugih. Prisjetimo se slogana iz filma Klub boraca: ‘Kupujemo stvari koje nam ne trebaju, sa novcem koji nemamo, da bi impresionirali ljude koje ne volimo.‘ Zapravo ‘bezgranične mogućnosti’ koje ‘naš’ Duh nudi – ljudi ne žele. Žele biti posebnim, ali posebnim u odnosu na druge, i ne žeđaju za tim da se okušaju u mnogim stvarima i zapravo u pravom smislu riječi žive…

E sad, ako vam kažem da taj osjećaj odvojenosti iz Cjeline svijeta, koji vas sve više zahvaća, i koji vas tjera da se sve više posvećujete svom Egu, stvara ideologija neoliberalizma utkana u većinu današnjih pojedinaca s kojima dolazite u kontakt, hoćete li mi povjerovati…? Ne vjerujete da na duševno raspoloženje može utjecati jedan ekonomski sustav? – E pa, prevarili ste se!

Najviše nas boli što je neoliberalizam stavio šapu i na stvari do kojih nam je najviše stalo: naš ukus, naše izdvajanje i našu slobodu. Niste li zadivljeni reklamom u kojoj prikazuju mlade, naoko, slobodne ljude, koje na nekom ludom ljetovanju oduševljava spoznaja o aktivaciji superpovoljnih tarifa mobilne telefonije? Barem jednim dijelom svojega bića željeli biste biti kao oni, slobodni kao oni, provoditi se kao oni, pa eto, makar usput nešto i reklamirali…

Bebe koje se neodoljivo na vas smiju s reklama nesvjesno trže profit. Sve do čega vam je stalo u životu – obiteljske ljubavi, sloge, sreće među ljudima – gleda na vas s ekrana televizora, kina, panoa, zarobljeno profitom i jednom od reklama… Djedica koji se nevino osmjehuje u reklami za životno osiguranje profitabilan je stvor baš kao i bakica koja peče kolače u reklami nekog posuđa.

Više nego ikada prije zapetljali smo se o užad kapitalističke prakse. U ovim trenucima, svjetska ekonomija neoliberalizma crpe posljednje djeliće nas samih. U prvo vrijeme mislilo se da će kapitalizmu biti dovoljno samo crpsti materijalne resurse planeta Zemlje, no danas se pokazuje da je njegov apetit nezasitan. Kroz svoju najnoviju bešćutnu praksu neoliberalizma okomio se on na čovjeka samog, kako na njegov duh tako i njegovu dušu. Sve se odsada prodaje na tržištu kapitala: uz dionice propalih poduzeća i rabljene automobile na njemu se sada izlažu i ljudska pamet i ljudski osjećaji.

Gotovo da nema kutka na planeti kamo se danas od neoliberalizma možemo sakriti.

Na jednom (neo)libertarijanskom blogu (koji kod nas niču kao gljive poslije kiše) mislim da sam naišao na informaciju o istraživanju britanskih liječnika koji su pokazali da se neoliberalizam loše odražava na mentalno zdravlje ljudi. Međutim, (neo)libertarijance to obično ne sprječava da kažu kako se i na njihovo psiho-fizičko zdravlje odražava to što imaju priliku pročitati ‘gomilu gluposti’ na račun svoje ideologije koja ‘jedino’ slavi slobodu. Ako za njih reputacija britanskih liječnika nije dovoljna za ozbiljno promišljanje i kritiku vladajuće ideologije u svim ‘slobodnim državama svijeta’, onda je bolje s takvim tipovima izbjegavati svaku diskusiju. Osim toga, nerijetko, ‘počastit’ će vas s pregršt neprimjerenih, uvrjedljivih, ničim izazvanih etiketa u kojima će miješati sve sa svačim, pa ćemo biti obilježeni nemogućim konstrukcijama tipa ‘socio-fašistički’, ‘totalitarno-neosocijalistički’ i sličnima. Stoga, svaki takav komentar, i kad bi se slučajno pojavio, unaprijed najavljujem da ću obrisati jer mi nije namjera s (neo)libertarijancima ulaziti u diskusiju.

Ali moram priznati da sam se bio iskreno ponadao da će s s njima ipak biti moguće ostvariti dijalog, pogotovo nakon posjeta jedne mudre, i po mom sudu, nepristrane ekonomske glave našoj zemlji – pogađate – Thomasa Pikettyja. Autor knjige Kapital u 21. stoljeću, kao što je poznato, nedavno je pohodio Filozofski teatar Srećka Horvata čime se ovaj događaj svrstao u red najvažnijih kulturnih događaja godine u našoj zemlji! Međutim, nakon pregleda nekoliko (neo)libertarijanskih blogova, a nakon posjeta uglednog ekonomskog stručnjaka, uvidio sam da sam se grdno prevario. Francuski ekonomist u ‘(neo)libertarijanskoj blogosferi’ u najmanju ruku optužen je za veleizdaju načela ‘slobodnog tržišta’ i stvaranje nekakve buduće superdržave koja bi od ‘jadnih’ (neo)libertarijanaca naplaćivala valjda sve moguće poreze opasno lelujajući na rubu totalitarizma.  Stoga, tekst koji slijedi podastirem tek s namjerom da vidite u kojem sam smjeru raspravu želio usmjeriti… a prije nego što bih (vjerojatno) bio ‘medijski iscipelaren’…

Ideologija neoliberalizma (za razliku od one liberalizma), kako sam ju nedavno sâm sebi protumačio (dakle, samo sebi, ne pozivam na diskusiju), temelji se naoko na bezazlenoj premisi – trebate odnosno želite slobodu, jedino i još samo, kako biste u neograničenim količinama zgrtali novac; ništa drugo, samo novac. Nikakva težnja slobodi zbog neke druge navade (a recimo da je ona doista postojala u doba ‘starog’ liberalizma, premda se danas više nitko ne sjeća kako je izgledala, možda je to čak navada stvaranja?). Samo novac je bitan. Na ovom mjestu, poželio sam, dakle, onako više za sebe, da me neke dublje (neo)libertarijanske duše, kako sam ih zamislio, one koje ne spadaju u red izrazito gramzivih (ako takve postoje), uvjere kako se novcem u neoliberalizmu zapravo kupuje  – dodatna sloboda. Pazite, neoliberalizam koji je sav organiziran oko te slobode, napokon, istu može kupovati u ‘svom dobu’! To je možda najviše što jedan takav sustav čovjeku može ponuditi. Da sloboda upravo postaje roba u neoliberalizmu, eto, to sam htio čuti od (neo)libertarijanca u nekoj našoj diskusiji. Po tom nazoru, nikada novcem ne kupujete moć, utjecaj ili materijalna dobra; kupujete samo svoju slobodu i zaobišli ste optužbu za gramzivost. Međutim, paradoks neoliberalizma tek tu postaje očigledan: iznad suštinske ideje slobode u koju se svaki (neo)libertarijanac zaklinje, u neoliberalizmu postoji još jedna suštinska ideja koja je prvoj nadređena – ideja novca.

Za kraj, vratimo se Pikettyju. Što je toliko naljutilo (neo)libertarijance u njegovoj računici? Premda će neki reći da se samo radi o najopsežnijem prikupljanju ekonomskih podataka ikad… Njegova formula uzroka sadanje ekonomske krize je sasvim jednostavna: smanjivanje oporezivanja najbogatijih (u materijalnom smislu), koje je započelo 1980-ih, dovelo je do drastičnog porasta nejednakosti – u istom smislu. Kad je o ekonomiji riječ uvijek je smisao materijalan, a to nekima od nas treba naglasiti. Kao što se, s druge strane, neolibertarijancima on podrazumijeva. Smisao za njih i ne može biti drugi – doli materijalan.

U svakom slučaju, kad se sve zbroji, dobijete jednu ‘lijepu’ ‘ekonomsku depresiju’  s početka 21. stoljeća koja je mogućno dovela do ekonomske krize čije posljedice osjećamo i danas. Međutim, namjera francuskog ekonomista nije bila ponuditi neko rješenje za nastalu situaciju. Na kraju svog predavanja, pred prepunim auditorijem Hrvatskog narodnog kazališta, on lakonski rezonira da se, očigledno, ‘kapitalizam može bolje organizirati’. Time ne samo da je naljutio (neo)libertarijance, nego i velik broj njihovih oponenata. Međutim, budimo realni – knjiga Thomasa Pikettyja možda je najsnažniji udarac u lice koji u ovom trenutku možemo uputiti kapitalističkoj praksi neoliberalizma. I nedvojbeno, Thomas Piketty uputio ga je džentlmenski – u rukavicama! Stoga, ne tražimo previše!

8 komentara »

  1. livia less said,

    Evo, ovaj post sam u potpunosti shvatila. Malo si jednostavnije pisao. Ili je tematski shvatljiviji.

    • Magičar said,

      Uh, žao mi je @livia zbog mog nerazumljivog pisanja. Definitivno ga nisam svjestan, pa ću morati obratiti pažnju na to. Znaš, kad čovjek krene pisati, barem u mom slučaju, imam osjećaj da imam toliko toga za reći da je to obično nemoguće izreći… i onda to u jednom trenutku odlučim objaviti… 🙂 Uskoro prelazim na aforistički način pisanja, poput mog učitelja (N.); izgleda da jedino u aforizmu čovjek smije ostati nerazumljiv i nedorečen… 🙂

  2. livia less said,

    Nije pisanje nerazumljivo, samo je ponekad teško prohodno. 🙂 Tvoje pisanje je najbolje od svega što je trenutno na blogu. Ali treba misliti. 🙂

  3. Arnela said,

    izgleda da ova stvarnost nije tu da nas prosvijetli ili da nas uskladi, nego da nas znacenjima i iskustvom ucini ovisnima, tj drogira da budemo uvijek na neki nacin ” izvan sebe” a ne u” u sebi”. …😉

    • Magičar said,

      Eh, draga Arnela, ali tko bi drugi bio tvorac značenja u ovom vremenu doli sam čovjek, u ovom slučaju ‘naš’ neoliberalizam… I najgore je upravo to, što si u komentaru dobro primijetila, da mnogi danas ‘stvarnost neoliberalizma’ zamjenjuje za pravu stvarnost… Da, da, tvoj sam komentar iščitao kao da se nalazi u navodnim znakovima! 🙂 Prava stvarnost za mene je apsolutno bez značenja, pa tako i smisla. Tu se nadaje zagonetka Ega koji naprosto ne može opstati bez značenja i smisla. Ali nužno ne može! I zato ga ne treba okrivljavati. Jedino ga treba naučiti da je on taj koji samome sebi može stvoriti smisao…

  4. arnela said,

    super si iščitao…:) Stvarnost neoliberalizma je samo posljedica naše imaginacije, pa mi smješno zvuči da to netko doživljava uopće kao pravu stvarnost…Da, mi smo glavni klasifikatori, opredmećujemo stvarnost slikama, simbolima, informacijama, itd…Pa smo stvorili hiperrealnost, što znači da su naše simulacije realnije od same realnosti (Baudrillard)… Tako smo došli i do reklamiranja proizvoda gdje reklama prestaje biti promidžba samog proizvoda već postaje promidžba određene vrste stvarnosti odnosno našeg načina života… Živjeti kako živimo znači trošiti one proizvode koje trošimo……

    • Magičar said,

      Drugim riječima, čovjek se zatvorio u svijet koji je sam stvorio, arnela! I sad ti glasno nekome reci: “Znaš sve se to može puno bolje organizirati, ako želimo da svi budu sretni…” 🙂


Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: